Zvona i orgulje

aktualno.png

Povijest zvona župne crkve u Valpovu

od 1332. godine do 2010. godine

Prva crkva po spomenu župe 1332. godine, bila je kao građevina posvećena sv. Ivanu Krstitelju na današnjem prostoru iza zidane crkve na mjestu današnjg prostora sestarskog doma, sestara „Kćeri Milosrđa“ iz Blata. Ta drvena crkva nije imala tornja nego su tri zvona visjela među stupovima (takva riješenja su imale mnoge crkve i crkice u Slavoniji). O tim zvonima neke detaljnije podatke nemamo.
Prva zvona otkako je završena zidana crkva (od 1722. godine, a dovršena 1735. godine), crkva je imala četiri zvona koja su bila postavljena u njezin toranj.
- Veće zvono pod naslovom Blažene Djevice Marije, od 6 centi (600 kg), bilo je izliveno u Pečuhu 1795. godine, u ljevaonici Ivana Eisera (per Joanem Eiser), te blagoslovljeno od preuzvišenog biskupa Pavla Esterhazya od Galanthe (Paulum Esterhazy de Galantha).
- Drugo zvono je 3 cente (300 kg) iz 1767. godine, jednako izliveno u Pečuhu, iste ljevaonice, te blagoslovljeno u Pečuhu od preuzvišenog Đure Klime (Georgium Klimo).
- Treće zvono u čast sv. Florijana, prije Ivana Nepomuka, od 1 cente (100 kg), izliveno u Pečuhu 1799. godine, te blagoslovljeno od preuzvišenog biskupa sufragana Josipa Petheo (Josephum Petheo)
- Četvrto zvono, napokon, zvono umirućih iz 1718. godine, izliveno je u Grazu, te blagoslovljeno, ima 60 funti (libra).
Ova zvona su imala dobro sazvučje. Osobito je bilo zvono Blažene Djevice Marije sa lijepim i zvonkim tonom i čulo se dosta daleko. Međutim, tragičan događaj zadesio je sva ta četiri zvona pred konac Prvog svjetskog rata, kada su po državnoj naredbi bila bačena s tornja (kao i u mnogih crkava) za namjenu da se od njih ljevaju topovi. Poznata je činjenica koju su prepričavali valpovčani, učenici toga rata da nikada nisu bila upotrebljena za tu namjenu. Završila su na otpadu u Budimpešti. Jedino su u kapeli dvorca ostala dva zvona, koja su 2009. godine montirana u sazvučje sa novim zvonima danas.
Druga zvona su postavljena 1924. godine u toranj župne crkve u Valpovu:
- G,  zvono gl mase 576 kg, posvećeno je Bezgrješnom Začeću BDM, odliveno je 1924. godine u Splitu.
- B, zvono težine 308 kg... (nema podataka).
- D zvono težine oko 200 kg koje je radi puknuća ponovno ljevano 1962. godine, tada je iznosilo svoju težinu oko 202 kg, te je blagoslovljeno 15. rujna 1962. godine u Valpovu od preuzvišenog biskupa Stjepana Bauerlaina.
- Zvono zvano „Cinkuš“, težine 48 kg, zvonilo je samo na gospino pozdravljenje i na ukopu male djece.
Dosadašnja zvona elektrificirana su 13. veljače 1974. godine. Uređaje je 5. svibnja 1974. godine blagoslovio biskup Ćiril Kos, a 1997. godine ugrađena je programirana automatika i sat. Do sada su zvona bila u jednom nivou, još od vremena izgradnje zvonika, pa je već tada primjećeno da je konstrukcija nestabilna. Ta zvona su testirana i ocjenjena niskom ocjenom.
Danas (2010. godine) od 1. prosinca. 2009. godine, u zvoniku imamo montirana i instalirana sljedeća zvona:
- Veliko zvono E 1, teži 1054 kg. Odliveno u ljevaonici Grassmayr Insbruck. Nabavljeno u rujnu 2009. Na njemu su ukrasi (obilježja): troplet, hrvatski grb, grb ljevaonice i natpis: „Mich goss J. Grassmayr-Insbruck 2009.“ A drugim natpisom zvono je posvećeno Svetom Josipu, „Sveti Josipe moli za Hrvatski narod.“ A. D. 2009. Valpovo.
- Zvono G 1, teži 576 kg, posvećeno je bezgrješnom Začeću BDM. Ono je iz prethodnog postava, odliveno je 1924. godine u Splitu.
- Zvono A 1, teži 480 kg, odliveno je u ariboru 1925. godine i preneseno iz dvorske kapele 2009. godine.
- Zvono H 1, teži 225 kg, odliveno je u Pečuhu 1796. godine u ljevaonici Johana Fischera, a preneseno je iz dvorske kapele 2009. godine.
- I manje zvono D 2, teži 182 kg. Odliveno u ljevaonici Grassmayr Insbruck. Nabavljeno u rujnu 2009. Na njemu su ukrasi (obilježja): troplet, lik sv. Ivana Krstitelja, hrvatski grb, grb ljevaonice i natpis „Mich goss J. Grassmayr in Insbruck 2009.“ A drugim natpisom zvono je posvećeno Ivanu Krstitelju, „Sveti Ivane Krstitelju moli za nas“ A. D. Valpovo.

Ovai projekti su bili povjereni poznatoj svjetskoj firmi „Grassmayer“ iz Austrije. U srpnju 2009. godine izradu nove drvene konstrukcije iz hrastovine (za zvona u dvije etaže) visine 4 metra kao i kompletnu montažu zvona i opreme povjerili smo domaćoj firmi „Elektro Bosilj iz Novog Marofa.
Ovih gore spomenutih 5 zvona međusobno su tonski usklađena u sazvučju prema pravilima za pet zvona u motivu „mol-dur popunjeni“ - Salve Regina.
Dva nova zvona blagoslovio je nadbiskup mons. Marin Srakić, 15. studenog, 2009. godine, a u zvonik postavio „Elektro Bosilj“, 28. studenog 2009. godine.

 

 Stjepan Šumanovac

Crkva_Valpovo_67.JPG
Crkva_Valpovo_72.JPG
Crkva_Valpovo_73.JPG

Orgulje valpovačke župe

Župna crkva u Valpovu posjeduje vrlo vrijedne mehaničke povijesne orgulje iz 1805. godine. Izgrađene su u radionici vrsnog orguljarskog majstora Caspara Fischera (1772.-1829.) u Apatinu. Osim ovih orgulja, Fischer je u Hrvatskoj izgradio još troje orgulje (u Osijeku oko 1800. i 1829. te Petrijevcima 1807.), no ove valpovačke danas su jedine gotovo u cijelosti očuvane njegove orgulje u nas. Imaju 16 (izvorno 13) zvučnih registara na dva manuala i pedalu, mehaničku trakturu i zračnice, a opseg klavijatura manuala obuhvaća 45 kromatskih tipki i tonova, od C/E do c'". Tipke manuala izvorno su bile donje obojene crno, a gornje u bjelokosti, što je danas izmijenjeno. Manubriji, ručice za izvlačenje registara, ručno su tokareni i pravilno raspoređeni s obje strane manuala, a cijeli sviraonik zatvara drvena rebrenica.

Dispozicija posjeduje klasicističke karakteristike u kojima se osjeća i snažan utjecaj kasnobarokne tradicije. Sviranjem na ovim orguljama još se uvijek može postići vjerna slika  izvornog  zvuka  koji je,  prema riječima  muzikologa prof. Ladislava Šabana, "klasicistički zamišljen, muževan i izvrsno prilagođen crkvenom prostoru".

Posebno lijepo i skladno izvedeno kućište orgulja građeno je po uzoru na ranije barokne orguljske ormare, no sadrži i klasicističke elemente, te nekim detaljima najavljuje već i eleganciju bidermajera. Sastoji se od dva dijela, zapravo dva kućišta, manjeg pozitiva u pjevališnoj ogradi i velikog prospekta na sredini pjevališta, a između njih je smješten sviraonik.

Fasada kućišta uznemirenih je linija snažnog konkavno-konveksnog ritma, bez ravnih ploha i s pet polja svirala. Kompozicijom prospekta dominiraju dva visoka trbušasta tornja s najvećim sviralama, a između njih je nešto niži središnji trbušasti toranj. On je s bočnim tornjevima spojen konkavnim krilnim poljima manjih svirala. Snažna i visoka kruništa s nazubljenim klasicističkim vijencima, čije linije slijede ritam donjeg dijela kućišta, završavaju tornjeve ravnim plohama, osim kod središnjeg prospektnog tornja nad kojim se uzdiže klasicistička plamena vaza. Prostori između vrhova svirala i kruništa tornjeva popunjeni su ukrasnim rezbarenim zavjesama izvedenim u obliku spljoštenih prstenova povezanih dvostrukim krugovima. Isto oblikovanje vjerno je ponovljeno i na manjem kućištu, pozitivu, samo u smanjenom mjerilu.

O umjetničkoj vrijednosti kućišta valpovačkih orgulja najbolje svjedoče riječi povjesničarke umjetnosti prof. Jagode Meder: "Skladno u proporcijama, odmjereno u ritmu volumena, nenametljivo u dekoraciji, kućište je djelo visoke umjetničke kvalitete".

Po završetku radova na obnovi valpovačke župne crkve, koji su u tijeku, očekuje se stručna restauracija ovih vrijednih povijesnih orgulja.

 

Dispozicija:

 I. manual:

1. Prinzipal 8'

2. Waldflote8'

3. Wienerflote 4'

4. Quinte 2 2/3'

5. 0ctav2'

6. Superoctav 1'

7. Mixtur 4x

(8. Salicional 8')

(9. Voxceleste8')

 

II. manual:

10. Bourdon 8'

11.Hohlflote4'

12. Prinzipal 4'

 

Pedal:

13. Subbass 16'

14. Octavbass 8'

15. Flote 4'

(16. Violonbass 16')

 

 

* Registri u zagradama kasnije su dograđeni u proširenju kućišta iza orgulja.

 Tekst: Damir Stanić, Foto: L. Pađen 

Crkva_Valpovo_48.JPG
Crkva_Valpovo_45.JPG
Crkva_Valpovo_46.JPG
Crkva_Valpovo_47.JPG
  • foto1
  • video1
  • Facebook